Ekskluzivni intervju s predsjednikom Republike Kazahstan Nursultanom Nazarbajevim Izdavačkoj kući Ruski Emirati.
Poštovani Nursultan Abiševič, prije početka intervjua želim vam zahvaliti na mogućnosti da se sastanem s vama i postavite nekoliko pitanja.
Odgovarajući na pitanja predstavnika lokalnog tiska, dovoljno ste se dotakli teme globalne ekonomske krize. U vezi s tim, želio bih pitati u kojoj je mjeri kriza zahvatila Kazahstan? Koje antikrizne mjere poduzima rukovodstvo Kazahstana? Što se radi kako bi se osiguralo da negativne posljedice krize što manje utječu na novčanike građana Kazahstana?
Prvo, kriza je zahvatila sve zemlje. Ovo je globalna kriza, a Kazahstan, kao dio globalne ekonomije, to nije mogao izbjeći. Prije toga bile su i globalne krize, na primjer, kriza 30-ih. Tada, međutim, Sovjetski Savez nije utjecao na ovu krizu, prvenstveno zato što SSSR nije bio toliko integriran u svjetsku ekonomiju. Danas je situacija potpuno drugačija. U posljednje vrijeme više sam puta govorio o glavnom uzroku trenutne krize - to je dolar, koji tvrdi da je svjetska valuta. Ali danas je već jasno da je prestao ispunjavati zahtjeve sadašnjosti. A sve zato što je dolar nedemokratski izdavač. To je velika greška, nada se SAD-u. Jedna država ispisuje dolare, ali kao rezultat, svi imaju problema. Situacija je nedemokratska, nekonkurentna i nekontrolirana. Danas podmirujemo troškove takvog sustava. To kažem da bih shvatila da je nemoguće nositi se s krizom u jednoj državi. Potrebne su nam koordinirane akcije svih vlada svijeta. Prije svega, potrebna je radikalna reorganizacija postojećeg monetarnog sustava. Da, moguće je stvoriti regionalne pričuvne valute, kao što to danas nude, s kolektivnim emisijskim centrima. Ali to ne bi trebao biti cilj. Ako je ovo ograničeno, situacija se može samo pogoršati. Potrebna nam je jedna globalna svjetska valuta kroz koju regionalne valute mogu raditi. Može biti pod pokroviteljstvom UN-a. Ne možete bez njega. Kao predsjednik Kazahstana, došao sam s takvom inicijativom i već je jasno da je ideja našla podršku u najozbiljnijim krugovima.
Što se tiče Kazahstana. Krizni fenomeni dosegli su nas ranije nego u mnogim drugim zemljama, 2007. godine. To nam je dalo priliku da započnemo s provođenjem antikriznih programa i prije nego što je kriza poprimila globalnu razinu. Već tada je postalo jasno da ono što se događa u globalnom bankarskom sustavu nalikuje piramidi. Čak i tada, na primjer, usvojili smo zakon koji od danas neće dozvoliti da se isto učini u Kazahstanu.
Dalje - neki su nas zamjerili što stežemo novac i ne trošimo ga. Ali danas, zahvaljujući našim akcijama, Kazahstan ima sigurnosni jastuk, poseban fond. Ovo je Nacionalni fond, svinje, koji je od nafte dobivao višak dobiti. Razmislili smo o tome jednom od prvih na post-sovjetskom prostoru, davne 1992. godine, i stvorili fond 2000. godine. U Rusiji također postoji takav fond. I zato je situacija u Rusiji i Kazahstanu danas bolja od većine susjeda. Danas imamo izvor financiranja za problematične sektore gospodarstva. Novac je bio potreban za podršku malim i srednjim poduzećima - oni su ga dobili. Bilo je problema s stanovanjem, s hipotekom - dali su. Za poljoprivredu - dali su. To je u velikoj mjeri smanjilo utjecaj negativnih čimbenika. U 2009. i 2010. godini povećat ćemo mirovine i socijalna davanja za 25-30 posto, a državne beneficije povećavat ćemo za oko 10 posto godišnje.
Dakle, ne sumnjam da zajedničkim naporima, i na međunarodnoj sceni i unutar Kazahstana, možemo se nositi s krizom, Kazahstanci mogu biti sigurni u budućnost.
Nursultan Abishevich, započeli ste svoju radnu i političku karijeru u Temirtauu, u Metalurškom kombinatu Karagande. U istoj tvornici radio sam 12 godina. Postavit ću pitanje koje me osobno zanima - hoće li ova kompanija imati drugi život, je li kriza promijenila planove investitora? I drugo pitanje - što se danas događa s industrijom u Kazahstanu, kakva je opća investicijska klima?
Iz Temirtaua? Zemljani, dakle. Stoga biste trebali znati da su u Temirtau izgradili i već pokrenuli valjaonicu. Pokrenuta je linija za kontinuirano lijevanje čelika. To, naravno, nije dovoljno, a trenutno smo postigli dogovor da će se uz staru graditi nova metalurgija
cal biljka. Ovo će povećati proizvodnju sa sadašnjih 5,5 milijuna tona na 10 milijuna tona valjanog čelika godišnje. I dok investitor ne odustane od svojih planova.
Što se tiče industrije u cjelini, ovdje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima već sam govorio o tome koja područja već razvijamo i koje planiramo dalje razvijati. To bi trebale biti proizvodnje koje će osigurati duboku obradu prirodnih resursa dostupnih u Kazahstanu, a to su kemija, petrokemija, proizvodnja naftnih derivata, metalurgija, strojarstvo i proizvodnja opreme za promet, naftu i plin i poljoprivredu.
Nemoguće je sve nabrojiti, glasit ću neke od najzanimljivijih.
Nastavljamo niz velikih investicijskih projekata u petrokemijskom sektoru, poput, na primjer, izgradnje petrokemijskog kompleksa u Atyrauu.
U Pavlodaru je u fazi druga faza kazahstanskog postrojenja za elektrolizu proizvodnje aluminija. Planira se proizvesti do 600 tisuća tona aluminija godišnje.
Imamo velike planove za vađenje i preradu fosforne rude. Kazahstan ima svoje velike dokazane rezerve ove sirovine i sada smo u procesu pregovora o njihovom razvoju i izgradnji postrojenja za daljnju preradu kako bi se dobila gnojiva za poljoprivredu, uključujući i za izvoz.
Shvatajući da provedba tih projekata može dovesti do nestašice električne energije, poduzimamo korake u tom smjeru kako ne bismo imali problema u budućnosti.
Kako bi se pokrilo nestašica električne energije na jugu Kazahstana, planira se izgraditi termoelektrana Balkhash ukupnog kapaciteta 2640 megavata - 660 megavata za svaki od četiri elektrana. Procijenjeni trošak projekta je 4,5 milijardi američkih dolara, od kojih će dio biti dodijeljen iz nacionalnog fonda za socijalnu skrb, a dio će biti pokriven stranim ulagačem, kao i privlačenjem kredita i pozajmica.
Planirana je izgradnja trećeg elektrana elektrane Ekibastuz. To će povećati kapacitet stanice na 1520 megavata. Planirano je privući financiranje kroz Europsku banku za obnovu i razvoj, kao i kroz Euroazijsku razvojnu banku.
Pored toga, izgradnja hidroelektrane Moinak snage 300 megavata na rijeci Charym u regiji Almaty je u punom jeku.
Želio bih skrenuti pozornost na početak provedbe najvećeg infrastrukturnog projekta - autoputa "Zapadna Kina - Zapadna Europa", od kojeg će 2.700 od 8.400 kilometara proći kroz Kazahstan. Trošak projekta je 7,5 milijardi američkih dolara. Za sudjelovanje u ovom projektu planiramo privući Azijsku razvojnu banku i Europsku banku za obnovu i razvoj, kao i brojne velike financijske institucije, posebno Islamsku razvojnu banku.
Naravno, puno se pozornosti posvećuje polju energetskih resursa. Na primjer, planira se pojačati napore na provedbi projekta Kaspijskog plinovoda, od kojeg će 1.200 kilometara proći kroz Kazahstan. Pregovori o plinovodu do Kine su završeni.
Ne zaboravite na poljoprivredu. Danas nam nije dovoljno da je Kazahstan među prvima po izvozu brašna i žita. Ovo je dobro, ali nije dovoljno. Ulažemo napore za stvaranje vlastite baze za preradu u Kazahstanu - modernih tovnih kompleksa i postrojenja za čuvanje povrća. To zrno koje zbog svoje loše kvalitete ne bi bilo moguće koristiti u namjeravanu svrhu, planiramo poslati u posebna postrojenja za proizvodnju etanola. To će biti inovacija u našem energetskom programu. Još jedna od naših sredstava je silicij. Kazahstan ima ogromne zalihe ove sirovine koja se koristi za proizvodnju metala i polimetalnog silicija koji se, pak, koristi za proizvodnju solarnih panela. Dakle, pored tradicionalnih industrija za Kazahstan, razvijamo i druga područja, prvenstveno intenzivna. Planira se stvaranje posebnih tehnoloških parkova u Kazahstanu, u kojima će raditi tvrtke iz područja informacija i visoke tehnologije.
Dakle, kao što vidite, nitko nije zaboravio na industriju zbog krize, Kazahstan se samouvjereno kreće naprijed, uključujući i realizaciju svojih investicijskih potencijala.
Izdavačka kuća Ruski Emirati izražava iskrenu zahvalnost Askaru Musinovu, izvanrednom i opunomoćenom veleposlaniku Republike Kazahstan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i cjelokupnom osoblju veleposlanstva za pomoć u organiziranju intervjua
